Kardiologija
Briga o srcu – od prevencije do napredne dijagnostike.
- +381 66 123 456
- Pon–Sre 9–18h · Čet–Pet 9–20h · Sub 10–17h
- Zakažite pregled
Bolesti srca i krvnih sudova vodeći su zdravstveni izazov današnjice, ali su istovremeno i među onima koje se najuspešnije sprečavaju ranom dijagnostikom. Služba kardiologije u MagnaMed-u okuplja iskusne kardiologe i savremenu opremu, sa ciljem da na vreme prepoznamo rizik i sačuvamo zdravlje vašeg srca.
Pregledi i dijagnostika
- Specijalistički pregled kardiologa: detaljna procena stanja i faktora rizika
- EKG: snimanje električne aktivnosti srca
- Ehokardiografija (ultrazvuk srca): prikaz strukture i rada srca
- Holter EKG (24h): praćenje srčanog ritma tokom celog dana
- Holter arterijskog pritiska (24 ili 48h): merenje pritiska u svakodnevnim uslovima
- Dopler krvnih sudova: karotide i arterije/vene ekstremiteta
- MR srca: najpreciznija procena građe i funkcije srčanog mišića, u našem MR centru
Specijalistički pregled kardiologa
Pregled počinje razgovorom o tegobama, ranijim bolestima, terapiji koju uzimate i srčanim oboljenjima u porodici. Sledi klinički pregled: merenje krvnog pritiska, slušanje srca i pluća, provera pulsa i eventualnih otoka. Na osnovu nalaza kardiolog predlaže dalju dijagnostiku i plan lečenja.
EKG (elektrokardiogram)
Bezbolno snimanje električne aktivnosti srca preko elektroda na koži. Otkriva poremećaje ritma (aritmije), ubrzan ili usporen rad srca, znake koronarne bolesti i ožiljak od preležanog infarkta. Traje nekoliko minuta i ne zahteva pripremu.
Ehokardiografija (ultrazvuk srca)
Ultrazvučni prikaz strukture i rada srca u realnom vremenu: veličina srčanih šupljina, debljina zidova, rad zalistaka i pumpna funkcija srca (ejekciona frakcija). Bezbolna metoda bez štetnog zračenja, traje 20–30 minuta.
Holter EKG (24h)
Mali prenosivi uređaj beleži rad srca tokom celog dana i noći, u vašim uobičajenim aktivnostima. Otkriva povremene aritmije i tegobe koje kratak EKG zapis ne uhvati: preskakanja, lupanje, krize svesti. Uređaj ne ometa svakodnevicu; izbegava se samo kupanje dok je postavljen.
Holter krvnog pritiska (24h ambulatorni monitoring)
Aparat automatski meri pritisak u pravilnim razmacima tokom 24 časa. Pouzdaniji je od pojedinačnih merenja: otkriva „sindrom belog mantila”, noćnu hipertenziju i nagle jutarnje skokove pritiska, i pomaže u proceni delovanja terapije.
Dopler krvnih sudova
Ultrazvučna procena protoka krvi: dopler karotida (krvnih sudova vrata) i dopler arterija i vena ruku i nogu. Otkriva suženja i aterosklerotske promene koje povećavaju rizik od moždanog udara, kao i promene na venama. Bezbolan je, traje 15–20 minuta po regiji i radi se kao samostalan pregled.
MR srca: magnetna rezonanca srca daje najprecizniji uvid u građu, funkciju i eventualna oštećenja srčanog mišića. Snimanje se obavlja u našem MR centru po subspecijalističkim protokolima, a kardiolog nalaz koristi za tačnu dijagnozu i plan lečenja.
MR srca
Kao dopunu klasičnoj dijagnostici, u okviru našeg MR centra dostupan je i MR srca na aparatu GE SIGNA Victor 1.5T sa 64 nezavisna kanala (dok je uobičajen raspon 8 do 24), što omogućava izuzetno detaljan prikaz srčanog mišića, funkcije i strukture srca – pouzdanu osnovu za procenu stanja teško uočljivih drugim metodama.
Bolesti koje otkrivamo i lečimo
Povišen krvni pritisak (hipertenzija)
Najčešći i najpodmukliji faktor rizika – godinama ne daje simptome, a tiho oštećuje srce, krvne sudove, bubrege i vid. Dijagnoza se postavlja ponovljenim merenjima ili 24-časovnim monitoringom, a lečenje kombinuje promenu navika i terapiju koja se prilagođava dok se pritisak ne stabilizuje. Dobro regulisan pritisak višestruko smanjuje rizik od infarkta i moždanog udara.
Poremećaji srčanog ritma (aritmije)
Od bezazlenih preskakanja (ekstrasistola) do aritmija koje zahtevaju lečenje, poput atrijalne fibrilacije. Ključno je snimiti ritam u trenutku tegoba – zato se pored EKG-a koristi i holter. Neke aritmije povećavaju rizik od moždanog udara, pa je pravovremena dijagnoza posebno važna.
Koronarna bolest
Suženje krvnih sudova koji hrane srčani mišić, najčešće zbog ateroskleroze. Tipičan znak je stezanje u grudima pri naporu koje popušta mirovanjem (angina pektoris). Otkriva se kombinacijom EKG-a i ultrazvuka srca, a lečenje uključuje terapiju i doslednu korekciju faktora rizika.
Srčana slabost (insuficijencija)
Stanje u kome srce ne pumpa dovoljno krvi za potrebe organizma – javljaju se zamaranje, nedostatak vazduha i otoci nogu. Uz pravovremenu terapiju i redovno praćenje, tegobe se ublažavaju a kvalitet života značajno popravlja.
Bolesti srčanih zalistaka
Suženja (stenoze) ili popuštanja (insuficijencije) zalistaka opterećuju srce i vremenom menjaju njegovu strukturu. Otkrivaju se ultrazvukom; blaže promene se samo prate, a izraženije zahtevaju pravovremenu odluku o daljem lečenju.
Povišene masnoće u krvi
Holesterol i trigliceridi bez ikakvih simptoma grade naslage u zidovima arterija. Ciljne vrednosti nisu iste za svakoga – zavise od ukupnog rizika, pa ih tumači lekar, u sklopu celokupnog nalaza.
Kada je hitno: bol ili stezanje u grudima koje traje duže od 10 minuta, naročito uz širenje u ruku ili vilicu, znojenje i mučninu – pozovite hitnu pomoć (194) odmah, ne čekajte zakazan termin.
Kada da se javite kardiologu
Javite se kardiologu ako primetite:
- Bol, pritisak ili stezanje u grudima, naročito pri naporu
- Nedostatak vazduha (u naporu ili u mirovanju)
- Lupanje, preskakanje ili ubrzan rad srca
- Vrtoglavicu, nesvesticu ili gubitak svesti
- Oticanje nogu i članaka
- Povišen krvni pritisak ili nalaz sa povišenim holesterolom
- Zamaranje pri uobičajenim aktivnostima
Pregled preporučujemo i preventivno – uz porodičnu istoriju srčanih oboljenja, kod pušača, osoba sa povišenim pritiskom ili šećerom, i pre početka intenzivnije fizičke aktivnosti.
Kome se preporučuje preventivni pregled
Preventivni kardiološki pregled jednom godišnje preporučujemo:
- Svima starijim od 40 godina, i kada nema tegoba
- Ranije (već od 25–30. godine) ako je roditelj imao infarkt, moždani udar, aritmije ili intervencije na srcu
- Osobama sa povišenim pritiskom, holesterolom ili šećerom
- Pušačima, osobama sa prekomernom težinom i onima bez redovne fizičke aktivnosti
- Ženama u menopauzi – hormonske promene često donose skok krvnog pritiska
- Sportistima i rekreativcima pre intenzivnijih napora
Priprema za pregled
Za većinu pregleda nije potrebna posebna priprema. Ponesite spisak lekova i ranije nalaze.
Često postavljana pitanja
Kod osoba bez tegoba preporučuje se preventivni pregled jednom godišnje nakon 40. godine, a ranije ukoliko postoje faktori rizika.
Ne. Ehokardiografija je potpuno bezbolna i bezbedna metoda, bez štetnog zračenja.
Nije potrebna posebna priprema. Uređaj se nosi 24 sata tokom uobičajenih dnevnih aktivnosti; savetuje se da se izbegava kupanje dok je uređaj postavljen. Ponesite spisak lekova koje uzimate.
Ne. U MagnaMed-u kao privatnoj ustanovi pregled zakazujete direktno. Ranije nalaze i EKG snimke ponesite jer pomažu u proceni.
EKG beleži električnu aktivnost srca i otkriva poremećaje ritma, dok ultrazvuk prikazuje strukturu i rad srca – šupljine, zaliske i pumpnu funkciju. Metode se dopunjuju i često se rade zajedno.
Pojedinačno povišeno merenje ne znači nužno hipertenziju – pritisak raste i uz stres ili napor. Dijagnoza se postavlja ponovljenim merenjima, a najpouzdanije 24-časovnim monitoringom pritiska.
Kada klasična dijagnostika ne daje potpun odgovor – za detaljan prikaz srčanog mišića, upala, ožiljaka i urođenih mana. Odluku donosi kardiolog nakon pregleda, a snimanje se obavlja u našem MR centru.
Pregled sa EKG-om obično traje do 30 minuta, a sa ultrazvukom srca oko sat vremena. Holteri se nose 24 časa, uz kratko postavljanje i skidanje uređaja. Sve se organizuje tako da broj dolazaka bude najmanji mogući.
Da – terapiju uzimajte redovno, osim ako vam lekar izričito ne kaže drugačije. Samostalno prekidanje lekova pred pregled može biti opasno; ako imate nedoumicu, napomenite je pri zakazivanju.
Uz uredan nalaz važi ritam preventivnih pregleda koji vam preporuči kardiolog prema godinama i faktorima rizika. Nove tegobe su uvek razlog da dođete ranije, bez obzira na plan.
Porodična istorija podiže rizik i pomera početak redovnih kontrola ranije (već od 25–30. godine). Dobra vest: najveći deo ukupnog rizika i dalje čine navike, na koje možete da utičete.
Automatski aparat sa manžetnom za nadlakticu – pouzdaniji je od onih za ručni zglob. Povremeno ponesite svoj aparat na pregled da se uporedi sa ordinacijskim merenjem.
Za većinu ljudi umerena količina (1–2 šoljice dnevno) ne škodi. Kod nekontrolisanog pritiska ili izraženih aritmija lekar može savetovati ograničenje – pitajte na pregledu, odgovor zavisi od vašeg nalaza.
Nalaz holtera kardiolog tumači zajedno sa vašim tegobama: deo aritmija zahteva samo praćenje, deo terapiju. Važno je da tokom nošenja uređaja zapišete kada ste imali tegobe – to poređenje najviše pomaže u proceni.
Povezane usluge
Zakažite pregled i poklonite svom srcu pažnju koju zaslužuje.
Popunite formu – usluga je već izabrana. Naš tim vam se javlja u roku od 24 časa sa predlogom termina.
Više volite razgovor? Pozovite +381 66 123 456.